Promatrajte svoje lice u zrcalu kada ste tužni ili ljuti i primijetiti ćete kako je čak i boja tena drugačija nego kada ste sretni i veseli.,
Savjeti za prvu pomoć kod stresa
- Hitro se opustite barem desetak minuta po mogućnosti uz laganu glazbu
- Duboko udahnite nekoliko puta
- Rastegnite se i opustite se laganim pokretima kao tjelovježbom
- Priuštite si kupku
- Prije nego legnete u krevet uzmite neko lagano štivo ili neka vas partner izmasira
Posljedice stresa baš kao i sama bolest u organizmu vidljivi su prostom oku na refleksnim zonama ljudskog tijela koja se nalaze na području glave, dlanova i stopala.
Opće je poznato da se stresno stanje svakoj osobi odražava u emotivnoj i duhovnoj neravnoteži, ia i dokazano je da stresom potičemo genetsko starenje svih organa u tijelu i da doprinosi nastanku teških bolesti.
Stresno stanje može se prepoznati momentalno u nepravilnom radu pojedinih ključnih organa u tijelu ; srca, gušterače, jetre, želuca, slezena, bubrega, crijeva…. Također djeluje na vid i na sluh i na progresivno napredovanje očnih bolesti.
Teoriju o stresu je 1936.godine uspostavio kanadski liječnik mađarskog porijekla liječnik Hans Selye a definirao ga je kao sumu ukupnog trošenja organizma tijekom životnog vijeka. Isto tako vjerovao je da postoji i dobar stres. On je proveo brojna istraživanja i svojim proučavanjima došao je do zaključka kako trajan stres kod bića može izazvati niz bolesti; moždane srčane udare, reeumtski artritis i oboljenja bubrega.
STRES TIHI UBOJICA
Često se misli kako je stres sve ono što nas nervira tijekom obavljanja rutinskih poslova i zadataka. No stres je samo uzrok, podržaj a reakc ij na stres je reakcija našeg tijela na takvu situaciju. Ova reakcija je bježi ili bori se. Reakcija potaknuta djelovanjem adrenalina i nekih drugih hormona. Koji pobuđuju cijeli niz fizioloških reakcija kao što je ubrzano disanje kucanje srca napetost mišića, raširenost zjenica, povišenje šećera u krvi….. Kako je netko jednostavno rekao stres je stanje povećane budnosti koja je nužna da bi se organizam obranio od onoga što smatra određenom opasnošću.
Stres je svaki poremećaj homeostaze odnosno ravnoteže organizma koji je u takvoj situaciji reaktivniji i reagira u smislu obrane. Razlikuju se reaktivni anticipacijski stres (uvjetovan vanjskim podražajima npr. bol) i anticipacijski koji se javlja kad razmišljamo o situacijama koje bi za nas mogle biti opasne.
U slučaju stresnih napadaja na organizam najvažniju ulogu ima moždana struktura hipotalamus koji nadzire endokrini i autonomni živčani sustav koji se sastoji od simpatikusa i parasimpatikusa . Pojačan rad i energiju organizmu daje simaptikus dok parasimpatikus utječe na štednju energije oporavljanje i energiziranje organizma.
STATISTIKE O STRESU:
- 75% ljudi doživljava neku vrstu stresa svaki drugi tjedan
- 50% ljudi u tim situacijama doživljava velike razine stresa u tim danima
- Stres pospješuje debljanje, alkoholizam, ovisnost o cigaretama ili drogama
Kako znati jeste li u stresu ili ste samo umorni? Jedan od sigurnih znakova stresa jest da se svako jutro budite s istim teškim mislima kojih se nikako ne možete riješiti. Ako uz to imate oslabljenu koncentraciju ili vam se događaju sitne pogreške i nezgode , ako ste primijetili da ste postali bezobzirni prema ljudima iz okruženja i ako se ste nagativni prema gotovo svemu onda ste u stresu.
No to si sigurno nećete odmah priznati što će samo otežati kasniju borbu sa stresom
- SIMTOMI STRESA
- Glavobolje
- Stiskanje zubiju
- Suhoća grla
- Bol u prsima
- Kratki dahovi ili česta zadihanost
- Visok krvni tlak
- Grčevi u mišićima
- Probavni problemi
- Pojačano znojenje
- Hladne ruke
- Nesanica
- Umor
- Osjetljivost i često poboljevanje
REAKCIJE TIJELA
Stres može uzrokovati i druga oboljenja ali i utjecati na promjene aktivnosti mozga odnosno moždanih valova. U slučaju kroničnog stresa neke osobe reagiraju pretjeranim unosom hrane dok će drugi to činiti uz pomoć alkohola ili cigareta. U očuvanju funkcije i cjelovitosti organizma opuštanje i psihološka relaksacija uz pravilno disanje koje umiruje srčani ritam jedino je blagotvorno djelovanje. Disanjem se može utjecati na kardiovaskularni sustav odnosno na vazomotorički centar što će rezultirati snižavanjem broja otkucaja crva i općom relaksacijom.
Jako je važno mentalno ojačati kako bismo se mogli uhvatiti u koštac sa stresom ; shvatiti koje su naše granice, prilagođavati se promjenama koje su neizbježne, prošlosti se sjećati samo u dijelu koji je ugodan….U stresnom stanju sustav edokrinih žlijezda sa specifičnim hormonima ima zadaću da u tijelu mobilizira bjelančevine i masnoće kako bi mišići dobili energiju. Tijekom stresa povećane mobilizirane masnoće u krvi mogu dovesti do njihovog taloženja u stjenke arterija što uzrokuje razvoj ateroskleroze.
Osobe koje su duže vrijeme pod stresom na njega otupljuju a da toga nisu nit svjesne.
PSIHIČKI SIMPTOMI STRESA
- Zabrinutost
- Razdražljivost
- Osjećaji loših budućih događaja
- Potištenost, tuga
- Kaotična razmišljanja
- Beznadnost, očaj
- Osjećaj bezvrijednosti
- Ljutnja
- Preosjetljivost
- Bezvoljnost
PONAŠANJE:
- Porast ili smanjenje apetita
- Nestrpljenje
- Svadljivost
- Odgađanja
- Pušenje
- Iscrpljenost
- Smanjenje osobne higijene
- Promjena vjerskih navika
- Promjene u obiteljskim sponama
Uzročnici stresa mnogobrojni su i posve različiti ali ih ipak možemo podijeliti u neke osnovne kategorije.
VANJSKI STRESOVI
- Fizička okolina
- Buka
- Blještavila i svjetla
- Društvena interakcija, grubost, agresivnost drugih ljudi
- Organizacijski stres pravila propisi rokovi
- Važni životni događaji, smrti gubitak posla rođenje djeteta
- Svakodnevne teškoće
- Zamjene nesporazumi
- Kvarovi
UNUTARNJI STRESOVI
- Način života
- Konzumacija štetnih stvari
- Negativne autosugestije
- Samokritičnost
- Sklonost pretjeranom analiziranju
- Zamke u načinu razmišljanja
- Pretjerivanje
- Kruto razmišljanje
- Sklonost stresu
NEGATIVAN STREs smatra se ako je stres pretjeran produljen i svakako imam štetu na psihičko fizičko i duhovno zdravlje
Prema nekim procjenama upravo je stres najčešći uzrok lošeg zdravlja
POZITIVAN STRES
Da stres može imati i pozitivan učinak. Napetost i budnost kljucni su za mnoge vidove života, a stres izaziva osjećaj hitnosti i opreza koji su potrebni čak i banalnim životnim situacijama. Previše opuštenosti bi bilo i kobno za nas.
BOLESTI POVEZANE SA STRESOM
- Karidovaskularne bolesti
- Imunološki sustav
- Astma
- Šećerna bolest
- Čirevi
- Probavne smetnje
- Kožne bolesti
- Glavobolje i migrene
- PMS
- Depresija
STRES I DEBLJANJE
Tijekom stanja stresa u krv se ispuštaju velike količine kortizola što objašnjava zašto stres deblja. Kortizol pak stvara inzulinsku rezistenciju koja uzrokuje debljanje jer se šećer i ugljikohidrati ne sagorijevaju već se spremaju u masne stanice odnosno taloži nam se salo. U takvom stanju bez rješavanja problema stresa nema mršavljenja čak i ako prestanemo jesti nezdrave namirnice.
Prejedanje kao emocionalni anestetik
Kako bi izbjegli stres budite asertivni. To znači budite onaj koji kontrolira i aktivno radi na ispunjenju vlastitih potreba i teži ali istodobno budite svjesni želja i potreba drugih ljudi oko vas.
Emocionalno prejedanje uglavnom štiti ljude od napetosti ili briga. U danima kada je život nekim ljudima previše stresan, napet, pa čak ponekad kada im je život dosadan, hranom postižemo osjećaj ugode, kojim se ove tegobe smanjuju bar na kratko.
Kontinuirano prejedanje dovodi do velikih zdravstvenih problema, odnosno kako to stručnjaci kažu emocionalno prejedanje je oblik samo destrukcije. Nažalost, od ovog problema pati više žena nego muškaraca.
U svakom slučaju treba znati prepoznati fizičku glad i nju doživljavati osobno; fizička glad javlja se postupno za razliku od emocionalne gladi koja dolazi doslovno u napadajima. I jedna još bitna stvar; nakon što se najedemo kada je u pitanju emocionalna glad u v i j e k osjećamo krivnju.
Naravno uz stres koji je u devedeset posto slučajeva uzročnik emocionalnog prejedanja, tu su još ljutnja, tuga, nezadovoljstvo…razne vrste intenzivnih emocija.
Ako netko ustanovi, što nije niti malo teško, jer kile su odmah vidljive, treba prije svega osvijestiti da ima ovaj opasan problem i sukobiti se s njime. Naravno, spoznaja od nizu problema i negativnih emocija pomoći će vam da izbacite loše stvari iz svojeg života.
Ispravniji stav o samom sebi, kvalitetniji način života rješavanje loših navika i ovisnosti te promjena prehrane – siguran su put do oslobođenja od emocionalnog prejedanja.
Asertivno ponašanje pomaže u savladavanju stresnih situacija .
Što mogu biti uzroci stresa?
- Neizvjesnost
- Naporan životni tempo
- Neslaganje s drugim ljudima
- Teška životna iskustva
- Šok
Koje su posljedice stresa?
- Zdravstvene tegobe
- Emocionalna iscrpljenost
- Nesanica
- Nakon što stres prođe tijelo se opusti i sve se vrati na normalnu razinu. Potištenost i bezvoljnost
- narušeni međuljudski odnosi
KADA NETKO sagori obavljajući bilo koji posao (ured, učenje za ispit, kućanstvo) takvo stanje najbolje opisuje engleski izraz „burnout“ koji i u doslovnom prijevodu znači „izgaranje“. Iako to nije zvanično bolest objedinjuje se u izraz sindrom. Osobe koje se tako osjećaju vjeruju kako se ipak radi o bolesti, dok neki tvrde kako suvremena medicina sve poremećaje za koje ne zna točan uzrok naziva sindromom.
Liječnici sindrom Burnout smatraju stanjem koje je povezano s depresijom ili nekim drugim psihičkim poremećajem, no najlakše ga je i najbolje poistovjetiti sa pojmom stresa kojima je svima kao takav poznat i jasan.
Bez obzira na izraz stres na poslu definitivno stvara sve potrebne preduvjete kako bi se razvile teške bolesti poput moždanog ili srčanog udara.
Burnout se ne događa naglo već je to jedan dugotrajan proces kojeg najčešće izazivaju previše poslova u premalo vremena te time započinje emocionalna i fizička iscrpljenost. U Kasnijoj fazi kada se iscrpljenost uočava izdaleka, mentalne i fizičke snage osobe potpuno su potrošene. Dolazi do osjećaja stalnog nezadovoljstva, neuspjeha u bilo čemu, gubi se samopouzdanje kao i vjera u sebe.
Ovo je vrlo ozbiljna faza u kojoj je nužno zatražiti stručnu pomoć.
Suočavanje s ovakvim problemom razvrstano je u četiri faze;
- prepoznati uzroke stresa u svojem radnom okruženju, pogotovo one koji su vezani uz depresiju ili strah
- Pronaći način kako se nositi sa sindromom burnout
- Truditi se izbjeći ovaj sindrom
- Oporavak uz stručnu osobu od ovog sindroma.
Kako se može izbjeći sindrom burnout:
- Budite usredotočeni i koncentrirani kada obavljate svoje zadatke
- Naučite reći Ne
- Jačajte svoje samopouzdanje i samosvijest
- Promijenite stav o svojim zadacima
- Odredite granice
- Nemojte raditi za druge
- Ne dozvolite da živite da biste radili
- Porazgovarajte s nekim o svojim problemima
- Planirajte i organizirajte svaki svoj radni dan
- Ne odričite se privatnog ili društvenog života
- Njegujte hobi
ASTMA
One osobe koje su redovito izložene velikom stresu uglavnom na radnom mjestu, ili imaju veći rizik za razvoj astme uz stres imaju dvostruko veći rizik za astmu u odnosu na ispitanike koji nisu osjećali stres na radnom mjestu. Rezultat je ovo istraživanja kojeg su dobili njemački znanstvenici sa sveučilišta u Heidelbergu.
SRCE
Izloženost stresu pogotovo svakodnevno na radnom mjestu povećava izglede za razvoj raznih bolesti srca i to baš kod onih osoba koje su mlađe od 50 godina. Istraživači su 15 godina u Danskoj došli do rezultata kako je veća izloženost stresu povezana sa 35% većim rizikom za bolesti srca. No značajno je da tako opasan utjecaj stresa nije bio prisutan kod ispitanica koje su prošle 50 godina staros; kod njih su na izglede za razvoj bolesti srca više utjecali drugi faktori.
IMUNITET
Američki znanstvenisu su dokazali kako dugotrajna izloženost kroničnom stresu otežava borbu protiv raznih upalnih procesa u tijelu te tako povećava rizik od obolijevanja. Svoje su dokaze objavili u stručnom časopisu Proceedings oft he National Academy of Sciens.
U situaciji kada je prisutan stres stanice imunološkog sustava ne mogu normalno reagirati na prisutnost hormona pa tako dolazi do upala koje potiču razvoj raznih drugih bolesti.
STRES kao uzročnik raka
Kada službena medicina uvijek naglašava da svakoj bolesti unatoč što se zna fizički uzrok dodatno ubrzanje daje i stres to dobro ne čujemo. Obrazloženje je jednostavno i shvatljivo svakome; ORGANIZAM svake osobe djeluje kao jedan povezani i neraskidivi pogon!
Tako na primjer kada se radi po meni o najtežoj bolesti današnjice, raku, mnogi su postavili dokaze i teoreme da je stres aktivator ove bolesti.
Da se podsjetimo kako je uopće nastao taj Rak.
Ovo je bolest koja je poznata još u doba Ramajana negdje oko 2000.godina prije naše ere, a negdje u literaturi se spominje da su ovu bolest znali i egipćani 1500 godina prije naše ere.
Utemeljitelj medicine slavni Hipokrat dao je ovoj bolesti ime „karcinom“ tumačeći kako dolazi do ove bolesti uslijed poremećaja između krvi, sluzi i žuči.
Nije Hipokrat bio jedini sklon ovakvom tumačenju nastanka ove opake bolesti. I legendarni grčki medicinar Galen koji je živio i radio početkom drugog stoljeća tvrdio je kako crna žuč stvara rak i da su melankolci izuzetno skloni razvoju raka. Njegov teorem potvrđivao je i arapski liječnik slavni Avicena, samo što su njegov stav dopunili da je uzrok raku u tipu osobnosti.
Stres i depresija stanja su koja djeluju na nedokrinu ravnotežu koja takvim poremećajima sprema čelije koje su osjetljivije i prijemčivije na kancerogene materije.
Jedna od zaštita od stresa kao najlakša i najjednostavnija je oblik zaštite od stresa kristalima za koju je potrebno minimalno poznavanje kristaloterapije. Nošenje kristala u vidu nakita omogućava stalni dodir sa kožom a prijedlog je da se osobe educiraju, izaberu odgovarajući kristal i sami sebi naprave ukras i zaštitu. U ovom slučaju odlučite se za fluorit, turmalin, dimni kvarc, gorski kristal… svaki od tih kristala odgovara jednoj čakri.
Nemojte se dvoumiti, jer bilo kakvo zaštita od stresa nužna je,a sa kristalima ne možemo pogriješiti. Naravno da postoje situacije u kojima samo kristal ne može pomoći.
Za uvod u ovu vrstu zaštite evo osnovnih informacija;
Korijenska čakra
Smještena na dnu kralježnice ima crvenu boju, a odgovara joj crni oniks, crni turmalin, tamnoružičasti turmalin, dimni kvarc.
Sakralna čakra
Smještena je na području trtice, narančaste je boje, a odgovarajući kristal je aventurin boje breskve.
Solarni pleksus
Nalazi se iznad pupka, žute je boje, a kristal koji bi odgovarao jedan je od žutog kalcita, žutog turmalina, labradorit.
Srčna čakra
Nalazi se u sredini prsa zrači zelenom bojom, a antistresnu zaštitu može dati zeleni turmalin, zeleni fluorit.
Grlena čakra
Smještena u grlu, plave je boje a odgovara joj lapis lazulin ili plavi turmalin
Treće oko
Nalaze se između obrva indigo je boje a najbolje bi bilo uzeti ametist i lapis lazuli
Krunska čakra
Koja je na vrhu glave i zrači ljubičastom bojom, zaštiti možete ružičastim turmalinom, ametistom, bijeli oniks, ljubičasti labradorit
Savladajte transcendentalnu meditaciju kako biste lakše podnosili stres
Prvi rezultati dugogodišnjeg istraživačkog rada o transcendentalnoj meditaciji izneseno je javno 1970.godine sa mnogim dokazima koji potvrđuju ovu meditaciju izvrsnom za duh, tijelo , ali za međuljudske odnose.
Ova meditacija jedinstvena je i u osnova totalno drugačija od ostalih sustava meditacije i relaksaciju. Nju je utemeljio Maharishi M. Yogi još davne 1957. Godine.
Trancendentalna meditacija laka je u savladavanju i u prakticiranju, no mora se znati kako to nije niti kontrola niti mentalna disciplina niti način života. To je naprosto doživljavanje finih misli bez mentalne aktivnosti ili s minimalnom mentalnom aktivnošću, dok je fizička svedena na nulu. U takvom stanju tijelo doživljava odmor i odmak koji potiče oslobađenje od dubokih stresova.
TOP 1o stresnih događaja
Pokušavajući izmjeriti intenzitet doživljenog stresa izazvan velikim životnim promjenama Holmes i Rahe 1967. godine su konstruirali stanadardiziranu listu stresnih događaja nazvanu Ljestvica procjene socijalne prilagodbe.
-
Smrt supružnika
-
Rastava braka
-
Razdvojen život partnera
-
Smrt bliskog člana obitelji
-
Osobna ozljeda ili bolest
-
Sklapanje braka
-
Gubitak posla
-
Umirovljenje i bračne svađe na istom su mjestu
-
Promjena zdravlja člana obitelji
-
trudnoća
ZDRAVLJE IZ BILJNE LJEKARNE
Ljekovito bilje tradicionalno se upotrebljava za ublažavanje stresa i opuštanje
Kamilica Chamomilla – djeluje kao blago opuštajuće sredstvo kako za živčani tako i za probavni sustav a može pomoći da se lakše zaspi. Miris i ukus čaja od kamilice doista je umirujući.
Matičnjak Melissa officinalis – čaj od matičnjaka ili melise ima umirujuće djelovanje i djeluje na rad srca na krvožilni i živčani sustav Valerijana, Odoljen (Valeriana off.) – pomaže kod ansioznosti nesanice, uznemirenosti i stresa
Hmelj ljekovita svojstva hmelja poznata su iz davnina . Pivo može zbog arome hmelja biti izuzetno opuštajuće i velika pomoć kod nesanice.
10 namirnica za uklanjanje stresa
- Banana sadrži triptofana, aminokiselinu koja potiče lučenje hormona sreće – serotonina. Jedna banana dnevno dovoljno je opće poboljšanje raspoloženja.
- Zobene pahuljice, prava su stvar za moždane stanice jer su bogate željezom i magnezijem koji potiće prijenos kisika u mozgu. Za jačanje koncentracije svakodnevno pojedite dvije žlice pahuljica.
- Limun krije veliku količinu vitamina C koji jača stanični imunitet. Također radi se o antioksidansu koji neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala do kojeg ponavjiše dolazi zbog izloženosti stresu
- Celer, poznat je sposobnosti da odagna nesanicu tjeskobu i brigu.
- Zeleno lisnato povrće zbog bogatstva magnezija i kalcija svakako će pomoći kod otklanja stresa.
- PLAVA RIBA zbog omega 3-masnih kiselina poznati je antidepresiv.
- Smeđa riža podiže raspoloženje.
- Avokado je voće izuzetno bogato bjelančevinama i vitaminom E.
- Ginseng djelomično sprječava djelovanje hormona stresa.
- Sezam pomaže kada stres snižava razinu vitamina B skupine i cinka
- Bademi su izvor bjelančevina antioksidansa magnezija i esencijalnih aminokiselina ujedno svega što pomaže u borbi sa stresom.
Samo 30 minuta može pomoći u oslobađanju od stresa:
- MASAŽA STOPALA. Masažom stopala odnosno refleksnih zona na stopalima potiče se rad unutarnjih organa i opušta se tijelo. Napetost troši energiju a osobe nakon ove masaže imaju osjećaj savršenstva.
- AROMATERAPIJA se pokazala kao učinkovito sredstvo za vraćanje psihofizičke ravnoteže.
- SMIJEH je lijek. Znanstvenici su dokazali da smijanje potiče rad imunološkog sustava i smanjuje razinu stresnog hormona kortizola.
- BRZO HODANJE potiče rad srca i snižava tlak, dok bolji dotok kisika i krvi u mozak poboljšava koncentraciju i pamćenje pojačano lučenje hormona sreće podiže raspoloženje
- HRANA životinjskog porijekla potiče nervozu i agresivnost, a biljna umiruju. Namirnice s magnezijem i vitaminom B uklanjaju loša raspoloženja a vitamin C odličan je za obnovu psihičke snage
- VIZUALIZACIJA sve lijepo makar i zamišljeno u našoj mašti može doprinijeti da se osjećamo bolje i da smanjimo razinu stresa.
Kada se nađemo u nekoj stresnoj situaciji na šem se tijelu aktivira čitav niz obrambenih mehanizama
Počinju se lučiti hormoni koji ubrzavaju disanje irad srca te povećavaju krvni talk. Slezena pojačano luči bijele i crvene krvne stanice, a raste i razina glukoze u krvi. Taj proces pomaže nam da se uhvatimo u koštac as stresom. Ali ako je čovjek dugo pod stresom njegovo se tijelo previše iscrpljuje i napreže pa to više nikako nije dobro.
Naravno nisu sve osobe jednake svatko reagira na svoj način na s tres; netko se nervira oko nečega netko ne.
No borba protiv stresa svakome je cilj, a pušenje, pijenje, plakanje i gledanje u jednu točku to ne može riješiti
Evo nekoliko savjeta kako smanjiti stres ili ga držati pod kontrolom
- Kada vas obuzima neizvjesnost razgovarajte sa osobom od povjerenja i svakako zatražite podršku onih koji tvrde kako vas vole;
- Ne razmišljajte negativno niti privlačite zle misli
- Dovoljno spavajte
- Mudro posložite prioritete
- Nađite vremena za opuštanje
- Blago se odnosite prema onima koji vas uporno ljute
- Nesuglasice s nekim rješavajte isključivo u četiri oka
- Trudite se razumjeti druge i njihov pogled na svijet
- Opraštajte (osobe koje ne opraštaju imaju ubrzan srčani ritam i povišen krvni tlak)
KAKO OPROSTITI SEBI I DRUGIMA
I sada smo rekli da je opraštanje jako važno i u očuvanju našeg fizičkog zdravlja. Ne brojeno puta sreli smo se sa riječju oprostiti bilo prilikom gledanja TV-a bilo prilikom čitanja neke litarature ili bavljenjem duhovnim tehnikama.
Danas je u svakom obliku samorazvoja i proučavanja samoga sebe postalo tako jednostavno koristiti neke izraze poput: oprostiti, suosjećati, neuvjetovana ljubav…. I slično….. a da ih i ne razumijemo.
Da, svi kažu „treba oprostiti“…. Ali, koliko smo puta pokušali nekome oprostiti?!
Kako je to teško, zar ne? Ne moram biti niti vidovnjakinja niti iscjeliteljica da bih znala kako imate pritisak u prsima i kako se svađate sa svojim mislima i umom kada Vas netko povrijedi i kada to još, na sve treba oprostiti.
Da, lako je to reći, ali treba provesti u djelo. Jedna druga Maja lijepo je to objasnila;
…“ U svijetu dualnosti u potrazi za cjelovitošću sve ima svoju suprotnost da bi bilo u stanju prepoznati i spoznati sebe, tj. Bitak ili jednost. Da bi spoznali i „prepoznali“ sebe, a to znači prihvatili sadržaje koji su dio nas, mi se uglavnom nesvjesno zrcalimo u drugima. Preko drugih koji su sada ogledalo, mi spoznajemo i prepoznajemo sebe. To je ustvari suština svakog partnerskog odnosa. „
Zar je zaista moguće da antipatična osoba koja me toliko živcira, da je ona u nekom svom dijelu moje ogledalo?!
Mi smo sposobni prepoznati koje su to pozitivne osobine i kvalitete čovjeka, uostalom, u našem prirodnom biću postoji jedan univerzalni moralni kodeks s kojim se svako ljudsko biće rađa. Mi jako dobro znamo kakvi bi trebali biti, a isto tako jako dobro znamo kada nismo takvi. Pitanje je samo koji dio naše svijesti registrira te podatke. Sada dolazi onaj zanimljivi dio naše podvale samom sebi; Obzirom da jako dobro znamo što nam se kod nas ne sviđa, gotovo da imamo uvjetovani refleks negiranja i potiskivanja nečega što ne postoji. Nešto što postoji, ne prestaje postojati samom činjenicom negiranja. Međutim postoji jedan savršeni mehanizam naše podsvijesti , čije je zadatak da pohranjuje sve sadržaje, a to znači i one neželjene, te nam pomaže da koliko toliko „sačuvamo zdrav razum“. U tom trenutku određeni sadržaj koji nam se nije svidio, jednostavno smo pohranili u drugi pretinac našeg mozga kojeg zovemo podsvijest. Sama riječ govori da se ne radi o našoj dnevnoj svijesti, već o nečem što je skriveno, nešto što je iza „dnevne“ svijesti. Međutim naša podsvijest ne gubi vezu s našom sviješću, već samo uspostavlja jedan drugačiji odnos s njome, odnos kojeg bismo mogli nazvati diplomatskim. Podsvijest nam servira svoje sadržaje na simboličan način putem snova ili kroz ljude i neke životne događaje. Podsvijest nije trajno odlagalište neželjenih sadržaja, ona stalno procesuira sadržaj i na vrlo originalan način nam ga prezentira. Ona antipatična osoba (gore spomenuta) vjerovali ili ne, sadržaj dosta od onog materijala kojeg smo pohranili u podsvijest, a koji nam se nikako ne sviđa. Mi se prepoznajemo u drugome, ali ovog puta ne na svjesnoj razini, već simbolično prikazano u drugoj osobi. Tada je vrijeme da se zapitamo i otkrijemo što je to što nam se kod nje toliko ne sviđa i tako nas iritira? To će nam svakako pomoći da što prije osvijestimo te sadržaje iz naše podsvijesti, da ih prepoznamo kao i svoje i da ih prihvatimo, da si oprostimo i na njima poradimo. „
Prvo što svakako treba učiniti je prije nego li krenemo u proces opraštanja je ispitati koji je to dio nas samih naviše povrijeđen. Naše nesavršenstvo je upravo to što si moramo oprostiti. Prema duhovnom standardu osoba koja još nije „prosvijetljena“ nesavršeno je biće, ali si kao takovi i ne dozvoljavamo da budemo nesavršeni. Treba prihvatiti činjenicu kako je svatko od nas na putu i da upravo sada prikuplja nova učenja. Oprostimo si što smo padali i posrtali na našem životnom putu, osjetimo i prema sebi samima suosjećanje i opraštanje i ljubav. Sve će nakon toga biti puno lakše. Pokušajmo shvatiti kako je onaj drugi u onom trenutku samo simboličan prikaz onoga što smo o sebi htjeli zaboraviti, potisnuti. Osjetimo i ljubav i zahvalnost za to biće jer je i ono na šutu spozanje i jedino što možemo je poželjeti mi lakši ugodniji i sretniji životni put.
Samo ljubav…..ostaje u nama.
(Magda Velder)
